Na ovoj internetskoj stranici koristimo kolačiće kako bi omogućili funkcioniranje i dostupnost svih dijelova internetske stranice te poboljšali funkcionalnosti i učinkovitost iste.

Politika kolačića

Kolačići su male tekstualne datoteke koje se pohranjuju na Vašem računalu ili mobilnom uređaju kada posjećujete (koristite) internetske stranice. Postoje različite vrste kolačića, no osnovna podjela kolačića je na: kolačiće prema izvoru (kolačići prve strane i kolačići treće strane), kolačiće prema trajanju (privremeni kolačići i trajni kolačići) te kolačiće prema funkciji (tehnički kolačići, funkcionalni kolačići, kolačići za oglašavanje i analitički kolačići).

Tehnički kolačići

Ovi kolačići ne mogu se isključiti

Tehnički kolačići potrebni su za ispravno funkcioniranje internetske stranice i nije ih moguće isključiti.

Kolačići:
  • .ASPXANONYMOUS
  • .DOTNETNUKE
  • __RequestVerificationToken
  • authentication
  • dnn_IsMobile
  • language
  • LastPageId
  • NADevGDPRCookieConsent_portal_49
  • userBrowsingCookie

Kolačići performansi

Kolačići performansi omogućavaju nam pregled pristupa našoj internetskoj stranici kako bi smo mogli unaprijediti performanse i sadržaj naših stranica. Oni nam pomažu da znamo koje su stranice najpopularnije i kako se posjetitelji kreću našim stranicama. Svi podaci prikupljeni ovom vrstom kolačića su sumarni i anonimni. Ukoliko ih isključite nećemo znati kada ste i kako pregledavali naše stranice.

Kolačići:
  • _ga
  • _gat
  • _gid

Funkcionalni kolačići

Funkcionalni kolačići omogućavaju internetskoj stranici napredne funkcionalnosti i sadržaj. Mogli bi biti postavljeni od strane pružatelja usluge čije usluge smo dodali na naše internetske stranice. Ukoliko ne dozvolite ove kolačiće neki dijelovi stranice mogli bi raditi neispravno.

Kolačići:

Trenutno ne koristimo ovu vrstu kolačića na našoj stranici.

Marketinški kolačići

Marketing kolačići nam pomažu da poboljšamo komunikaciju prema našim korisnicima kroz personaliziranu povezanost prema društevenim mrežama i drugim servisima.

Kolačići:

Trenutno ne koristimo ovu vrstu kolačića na našoj stranici.

Europski fondovi su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike Europske unije u zemljama članicama.

Jedna od najznačajnijih politika je Kohezijska politika, za koju je Europska unija u financijskom razdoblju 2014.-2020. izdvojila 376 milijardi eura iz svog proračuna. U financijskom razdoblju 2007.-2013. za istu svrhu bilo je izdvojeno 347 milijardi eura.

  Kohezijska politika Europske unije financira se iz 3 glavna fonda:

1.KOHEZIJSKI FOND – cilja na države članici čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90% prosjeka Europske unije te financira projekte iz područja prometa i okoliša.

2.EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ – za cilj ima jačanje ekonomske i socijalne kohezije u Europskoj uniji te smanjenje razvojnih razlika između njenih regija.

3.EUROPSKI SOCIJALNI FOND – potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u Europskoj uniji.

Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond poznati su i pod nazivnom strukturni fondovi.  Osim navedenih, u financijskoj perspektivi 2014.-2020. na raspolaganju su i:

4. EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ

5. EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO

Svi navedeni fondovi imaju zajednički naziv Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi).

 

  • ESI fondovi 2014.-2020.

Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije, Republika Hrvatska postala je korisnica sredstava iz europskih fondova. U financijskom razdoblju 2014.-2020. RH je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura.

Od tog iznosa 8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.

Operativni programi Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (usvojen 12. prosinca 2014.) i Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (usvojen 17. prosinca 2014.), temeljem kojih se može započeti s korištenjem dodijeljenih sredstava, usvojeni su među prvom trećinom operativnih programa država članica Europske unije.

Također, Republika Hrvatska korisnica je sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Naime, Hrvatska je za svoj Nacionalni plan oporavka i otpornosti u okviru Mehanizma osigurala financijska sredstva u iznosu od gotovo 75 milijardi kuna (9,9, milijardi eura), od čega je 47,5 milijardi kuna (6,3 milijarde eura) bespovratnih sredstava, a oko 27 milijardi kuna (3,6 milijardi eura) povoljnih zajmova. 

 

  • EU fondovi 2007.-2013.

Uz ESI fondove, RH trenutačno koristi i sredstva strukturnih instrumenata iz financijske perspektive 2007.-2013. u iznosu od 800 milijuna eura koji su joj dodijeljeni kao novoj članici za prvih 6 mjeseci članstva u Europskoj uniji. Od navedenog iznosa, 449.40 milijuna eura namijenjeno je za provedbu kohezijske politike.

Za financijsko razdoblje 2007.-2013. RH je izradila četiri operativna programa (OP Promet, OP Zaštita okoliša, OP Regionalna konkurentnost i OP Razvoj ljudskih potencijala) u kojima se prema pojedinim sektorskim područjima određuju mjere ključne za ostvarivanje utvrđenih prioriteta te način njihove provedbe.

 

  • Instrument pretpristupne pomoći (IPA)

Republika Hrvatska je kao zemlja kandidatkinja prije ulaska u Europsku uniju bila korisnica Instrumenta pretpristupne pomoći - IPA (eng. Instrument for Pre – Accession Assistance), programa koji je u financijskoj perspektivi 2007. – 2013. zamijenio programe prve generacije - CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Nakon pristupanja, Republika Hrvatska nastavila je s korištenjem ovog financijskog instrumenta. Naime, IPA kao instrument pretpristupne pomoći definiran je financijskim sporazumom zasebno za svaku programsku godinu te je SAFU ugovarao projekte programirane kroz IPA 2012. programsku godinu do studenog 2016. godine, a za IPA 2013. programsku godinu do siječnja 2017. godine. Rok za provedbu ugovora zaključenih po navedenim programskim godinama je bio studeni 2018. godine (za IPA 2012) te siječanj 2019. godine (za IPA 2013). Plaćanja po navedenim programima zaključno su se mogla izvršavati do kraja 2019. godine i početka 2020. godine. Revizijske aktivnosti također su se provodile tijekom 2020. godine.